Model vođenja "Banke vremena"

Ovo je tema za one koji žele dublje ući u ideju Banke vremena. Ovakav pristup izgleda pomalo hladan i strog, ali ovo je dio jednog rada koji mora imati znanstvene temelje i mora biti potpuno nepristran. Volio bih da ovdje diskutiramo o tome čini li se ovaj model prikladan i je li uopće jasno objašnjeno kako bi se po ovom modelu "knjižili" sati u BV. Slobodno komentirajte, dajte bilo kakve sugestije i sl.


Postoje brojni sistemi vođenja banke vremena, a izrađeni su s obzirom na to u kakvom se okruženju nalazi BV. Ovdje je predstavljen jedan koji bi mogla koristiti osječka banka vremena (Cager na cageru ).

Za početak valja napomenuti da postoje 3 oblika u kojima se sudionici mogu pojaviti kao nositelji aktivnosti u BV.
1. Pojedinac - 1 osoba koja ima otvoren svoj zasebni račun u BV.
2. Grupa - skupina od 2 ili više nezavisnih pojedinaca.
3. Organizacija ili organizirana skupina - ovaj oblik čini više osoba koje su okupljene sa zajedničkim ciljem. Imaju otvoren svoj zasebni račun u BV.

Na slici gore su prikazane sve moguće veze koje se mogu ostvariti između ova 3 oblika pa u nastavku slijedi objašnjenje kako se za koga knjiže ostvareni/iskorišteni sati.

---

Način knjiženja: Pojedinac potražuje

Pojedinac – Pojedinac:
- prva osoba potražuje jednak broj sati koji druga osoba duguje
Primjer: Osoba A daje 1 sat instrukcija iz engleskog jezika osobi B.
Osoba A: +1 sat
Osoba B: -1 sat

Pojedinac – Grupa:
- pojedinac potražuje uloženi vremenski iznos, stanje grupe ostaje nepromijenjeno
Primjer: Osoba A drži predavanje od 2 sata o permakulturi za 15 različitih osoba istodobno.
Osoba A: +2 sata
Osobe unutar grupe X: 0 (nepromijenjeno stanje)
Napomena: Osobe unutar grupe X uopće ne moraju biti korisnici banke vremena. Potvrdu o obavljenoj aktivnosti izdaje Ured banke vremena te se ovakva aktivnost mora najaviti unaprijed.

Pojedinac (ili Grupa) – Organizacija:
Situacija #1: -organizacija pokreće akciju za opće društveno dobro
Primjer: Organizirana je akcija čišćenja javnog prostora u trajanju 3 sata.
Osoba A (ili sve osobe iz grupe): +3 sata
Organizacija Y: +3 sata
Napomena: I u ovom slučaju akciju je potrebno prijaviti Uredu banke vremena kako bi utvrdili radi li se o društveno korisnoj akciji i kako bi proknjižili pozitivne sate i jednoj i drugoj strani.

Situacija #2: - organizacija pokreće akciju za svoje vlastite potrebe
Primjer: Organizaciji Y je potrebna pomoć oko uređivanja web sitea.
Osoba A (ili sve osobe u grupi): +3 sata
Organizacija Y: - X sati (ukupan broj sati koje duguje)
(npr. 3 osobe po 3 sata = - 9 sati)

---

Način knjiženja: Grupa potražuje

Grupa – Pojedinac:
Primjer: Osoba A treba pomoć oko selidbe. 5 osoba došlo mu je pomoći, a selidba je trajala 2 sata.
Osoba A: -10
Svi pojedinci u grupi: +2

Grupa – Grupa:
Primjer: Grupa A (5 osoba) pomaže očistiti snijeg ispred 3 kuće u kojima stanuju ljudi starije životne dobi (Grupa B).
Grupa A (svi pojedinci – 5 osoba): +2 sata
Grupa B (svi pojedinci – 3 osobe): -2 sata
Napomena: Ovakva akcija se mora prijaviti Uredu banke vremena, jer se broj osoba koje duguju i potražuju razlikuje. Ovo se događa samo kada se grupa nalazi jednokratno, preporuka je da se, ako se grupa okuplja više puta, zatraži otvaranje zasebnog računa za organiziranu skupinu.

---

Način knjiženja: Organizacija potražuje

Organizacija – Pojedinac:
Primjer: Osoba A treba pomoć oko ličenja prostorije. 5 osoba iz organizacije Y koja se bavi uređivanjem prostora pomaže mu u poslu i dovršavaju posao za 2 sata.
Osoba A: -2 sata
Osobe iz organizacije: +2 sata
Organizacija: +10 sati
Napomena: Isti se model koristi i u situaciji „Organizacija – Grupa”, osim što svi pojedinci iz grupe tada duguju sate (smanjuju im se sati na računu).

Organizacija – Organizacija:
- jedna organizacija potražuje jednak broj sati koji druga organizacija duguje.
Primjer: Organizacija A educira organizaciju B o radu u računovodstvenom programu „Synesis”.
Orgaizacija A: +4 sata
Osobe iz organizacije A: +4 sata
Organizacija B: -4 sata

Nemojte se sad poplašiti. Da malo pojasnim. Ova shema i tumačenje BV je dio Matejevog rada u vezi fakulteta, zato bi mogla zbuniti "obične" članove BV. Ovo je tema više za ured BV.
Dogovor sa zadnjeg sastanka je da razmjena započne prvo pojedinačno unutar OSPERA-e, pa se poslije može širiti dalje.
Čekovi se razmjenjuju jednom mjesečno "uživo". Za sljedeći sastanak, bilo na Manježu ili u Speedu, pripremam pano (bukvalno veliki papir i olovka ).
Realizacija prvih razmjena u tijeku

Proučio sam tvoj model, evo bit ću vrlo konkretan
Prvo što mi je „upalo u oči“ je nepotrebno kompliciranje otvaranjem pojedinačnih (zasebnih) računa.
Nadalje, suvišno je pravljenje razlike između grupe i organizacije (vidi Model 3)?
Evo ovako:
Model 1 a) je OK
Model 1 b) je OK
M1 c1) obje strane u plusu – teško da će štimati …
M1 c2) sati u minusu se Organizaciji (tj. grupi) zbrajaju?
M2 a) Osoba A bilježi – 10? Ljudi će se ustručavati tražiti uslugu ako pri tome ulaze u toliki minus.
M2 b) mi se čini OK, jedino što se opet spominje zaseban račun
Model 3 mi je suvišan, jer pravi razliku između organizacije i grupe ljudi, pa se onda jedna razmjena knjiži na tri strane?
Doniranje čekova se ne spominje…. ? Mislim da je to dosta važno.

Eto to je sve od mene

Ajde barem je netko pročitao ovo... Objasniti za svaki dio posebno, zašto bi se u BV knjižilo upravo ovako. Za sada ću objasniti ovaj dio s kada Pojedinac potražuje, tj. daje uslugu.

Knjiženje za "Pojedinac - Pojedinac" je jasno.

Za "Pojedinac - Grupa" je napravljena izmjena i na to je utjecao dobar argument koji je Iva dala na jednom sastanku: "Što ako na npr. nekom predavanju imamo članove koji su u Banci Vremena i one koji nisu? Je li pošteno da se članovima koji su u BV oduzmu sati, a ovima koji nisu članovi BV - nitko ništa?" Malo je na prvu bilo čudno pitanje, ali ima logike. Zato mislim da je najpoštenije da predavač u ovakvim slučajevima dobije sate plus (+), a stanje svih ostalih ostane nepromijenjeno.

Treće knjiženje, "Pojedinac - Organizacija" se dijeli u 2 slučaja - ovisi koristi li organizacija usluge pojedinaca za vlastite svrhe ili organizira neku akciju za opće dobro.
U pulskom modelu BV postoji samo jedan slučaj: udruga koja bi organizirala neku akciju ide u minus (-), a pojedinac ili grupa ljudi koji rade na toj akciji idu u plus (+). E ovdje bi se ostavila ovakva situacija ako se radi o akciji za potrebe udruge, a ako se radi o akciji za "opće dobro" onda i udruga i svi koji rade idu u plus.
Zašto?
Primjer može biti Zelena Čistka koju je evo u Osijeku organizirao AIESEC. Recimo pojednostavljeno da je bilo 50 volontera i da je svaki od njih radio 1 sat. Po pulskom modelu bi svaki volonter dobio po 1 sat (+), a AIESEC bi išao u minus (-) 50 sati. Tako je sama Danijela Poropat objasnila na predavanju koje je imala. Po meni postoje 2 bolje opcije: prva je da stanje udruge (u ovom slučaju AIESEC) ostane neizmijenjeno, a druga da udruga ide u plus sa satima. Ovdje sam se bio odlučio za ovaj drugi slučaj.
Zašto? Što bi se time postiglo?
1. udruge bi dobile "početni kapital" u satima koji bi mogle koristiti za neke unutarnje potrebe
2. upravo iz ovog razloga udruge bi lakše pristale na ulazak u Banku Vremena
3. bili bi motivirani za pokretanje još ovakvih akcija
4. one udruge koje organiziraju najviše akcija za "opće dobro" imale bi najviše sati, što bi bio pokazatelj koje su udruge najaktivnije

Još samo nešto da dodam...

Najveći opravdani argument koji se daje Bankama Vremena je da one ne mogu u potpunosti zamijeniti monetarni sistem. Jer kada bi (u nekoj utopističkoj budućnosti) svi počeli koristiti Banke Vremena, tko bi obavljao javne radove, komunalne usluge, administativne poslove i ostali društveno korisni rad?

E upravo iz ovog razloga sam pokušao napraviti malo napredniji sistem. Pomoću ovog modela, čak bi se i Gradovi (lokalna uprava), neke druge institucije ili čak tvrtke (proizvodna/uslužna djelatnost) mogli uključiti u ovaj model, tako da bi ljudi obavljali poslove za njih za određenu naknadu u vremenu.

Ovo može ići jako, jako, jako duboko, ali da vas ne bi zamarao previše utopističkim idejama, zadržimo se na samom modelu funkcioniranja u manjoj zajednici... Samo sam htio i ovo spomenuti!

Trebamo početi s provedbom cijele priče u grupi pa da vidimo kako će sve funkcionirati. Zanima me kako će to sve izgledati kad krene realizacija jer drugačije je kad nešto čitam shematski, a drugačije kad već imam neku stvarnu situaciju pred sobom.
Pričali smo o tome na sastanku da bi se pratila ova dva modela paralelno. Nenad za javni dio, a Matej paralelno pa da vidimo s kojim se problemima/nedostacima i prednostima oba modela suočavamo.

Mislim da je banka vremena vrlo važna priča i voljela bih da damo sve od sebe da nađemo najbolji model za sebe, odnosno našu zajednicu i da budemo time zadovoljni. Možda će to sve nositi neke prilagodbe/promjene sa sobom, ali to je normalno jer je to živi proces.